Zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam: Možemo li bolje (ili barem jednako dobro) kao konkurencija?

Zdravstveni turizam predstavlja sve brže rastuću granu – može li se Hrvatska priključiti ovom turističkom trendu?

Zdravstveni turizam: Možemo li bolje (ili barem jednako dobro) kao konkurencija?

Zdravstveni turizam doživljava eksplozivan rast u Europi - 203 milijuna putovanja Europljana godišnje, što je na domaćim, a što na inozemnim destinacijama, rezultiralo ukupnom potrošnjom od oko 115 milijardi eura, a do 2017. godine očekuje se i iznadprosječan rast od 7% godišnje. Nisu li to sjajne brojke? Uz već etablirane destinacije zdravstvenog turizma, pitanje je može li se Hrvatska uključiti i uzeti sebi (potpuno zasluženo) i dio tog kolača?

Glavne konkurente Hrvatskoj čine Austrija, Slovenija i Mađarska. Austrija ima 30-ak ‘bad’ gradova s kombinacijom lječilišnih, wellness, rekreacijskih i zabavnih sadržaja kao što su bazenske atrakcije, kulinarstvo i sport. Wellness/spa ponuda je široko prisutna u svim oblicima smještaja, što Austriju čini visoko cijenjenom destinacijom medicinskog turizma uz prepoznatu stručnost kadra, suvremenu opremu i ugodu boravka, pri čemu se ističu kirurgija, onkologija, ortopedija i IVF.

Slovenija broji 15 ‘naravnih zdravilišča’ ili velikih topličkih kompleksa s objedinjenom ponudom zdravstvenih, wellness, rekreacijskih i smještajnih sadržaja te oko 90 wellness centara pretežito u hotelima. Etablirala se kao nova destinacija medicinskog turizma zahvaljujući značajnim ulaganjima u objekte i opremu, a u ponudi se ističu stomatologija, ortopedija i sportska medicina te oftalmologija.

Mađarska ima 12 ‘spa’ gradova, uključujući i Budimpeštu, gdje je lječilišna ponuda nadograđena wellnessom i rekreacijom baziranoj na vodi kao što je Aquapolis ili Aquapark, a wellness/spa ponuda široko je prisutna u hotelima. Zahvaljujući intenzivnom razvoju i promociji medicinskog turizma, pozicionirala se kao ‘europsko središte stomatologije’ čemu se pridružuju plastična kirurgija, oftalmologija, ortopedija i IVF.

S obzirom na intenzivan rast ponude zdravstvenog turizma, novim i budućim konkurentima mogu se pribrojiti Poljska, Češka, Turska, Bugarska, Rumunjska i Srbija.

Međutim, hrvatski se aduti kriju u blizini velikim emitivnim tržištima i dostupnosti Hrvatske te već postojećoj međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije. Pritom značajnu ulogu igraju atraktivnost i ekološka očuvanost Hrvatske te raspoloživost, kvaliteta i tradicija korištenja prirodnih ljekovitih činitelja. Tome još treba pribrojiti kvalitetu medicinskog kadra i dobru reputaciju zdravstvenih usluga, konkurentnost cijena te rastući broj hotela s kvalitetnom wellness ponudom, kao i kvalitetnih privatnih zdravstvenih ustanova zainteresiranih za zdravstveni/medicinski turizam. Dodajmo li ovome zajedničke napore Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja i Hrvatske gospodarske komore da se zdravstveni turizam istakne kao jedna od glavnih grana turizma u koju se itekako isplati ulagati - vjerujemo da bi Hrvatska na karti Europe mogla do 2020. godine prepoznata kao pouzdana destinacija i to ne samo za uživanje u moru, suncu i dobroj spizi.

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.