Prirodne ljepote

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Bogatu povijest hrvatske kulture moguće je doživjeti na svakom koraku, a posebno na lokacijama pod zaštitom UNESCO-a

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Hrvatska se bogata kulturna baština otkriva na svakom koraku – muzeji, galerije, crkve, dvorci i utvrde svjedoče o bogatoj višestoljetnoj povijesti i kulturnim dostignućima, a na UNESCO-voj listi svjetske baštine smjestilo se sedam hrvatskih spomenika.

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera među prvima se našao na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Jedini je prirodni spomenik koji se nalazi na hrvatskoj listi UNESCO-ve baštine zahvaljujući prirodnoj ljepoti i atraktivnosti sedrenih barijera. Taloženjem sedre i pregrađivanjem riječnoga korita nastalo je 16 međusobno povezanih Plitvičkih jezera koja čine prirodni fenomen koji oduzima dah. Zajedno sa specifičnom florom i faunom koja uključuje medvjede, vukove i mnoge druge rijetke životinjske i biljne vrste, čini jedinstveni ekosustav kojeg ne smijete propustiti prilikom posjeta Hrvatskoj. Plitvička su jezera jednako zapanjujuća tijekom svih godišnjih doba – u ljetnim vas mjesecima očarava šum vode i prskanje kapljica, a smrznuti slapovi i sige u zimsko vrijeme predočavaju svu ljepotu prirode u mirovanju.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača

Podignuta tijekom vladanja rimskog cara Dioklecijana, careva je palača jedno je od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture. Kompleks palače svjedoči o izvornim dijelovima i cjelinama antičke arhitekture, kao i originalnim arhitektonskim formama koje navještaju novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost koje su ostale sačuvane ispod kasnijih pregradnji. Tako je mauzolej cara Dioklecijana tijekom srednjeg vijeka pretvoren u kršćansku katedralu, a romaničke crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća te gotičke, renesanse i barokne palače nadograđene unutar zidina palače svjedoče o transformacijama koje je palača prošla tijekom stoljeća.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Stari grad Dubrovnik

Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni planirani grad podno brda Srđ, od 13. je stoljeća nezaobilazna sila na Mediteranu. Njegova je povijesna jezgra ostala sačuvana sve do danas zadržavajući karakter jedinstvene urbane cjeline definirane gradskim zidinama, a može se podičiti i epitetom „biser Jadrana“. Usprkos snažnom potresu iz 1667. godine, Dubrovnik je uspio očuvati bogatstvo svoje baštine iz razdoblja gotike, renesanse i baroka. Zbog uništavanja za vrijeme Domovinskog rata, Dubrovnik je od 1991. do 1998. godine bio uvršten na UNESCO-v Popis ugrožene baštine svijeta.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču


Eufrazijana, porečki katedralni kompleks, jedan je od najljepših sačuvanih primjera rane bizantske umjetnosti na području Jadrana. Svoje ime duguje biskupu Eufraziju iz 6. stoljeća, zaslužnom za temeljito preuređenje katedrale i raskošne podne mozaike. Eufrazijevoj pregradnji prethodile su barem dvije faze ranokršćanskih građevina na istom mjestu. Prihvaćanjem kršćanstva već u 4. stoljeću, porečka je bazilika, zajedno s atrijem, krstionicom i episkopskom palačom, izvanredan primjer rane religiozne arhitekture. Apsida je bogato ukrašena figurativnim mozaicima koji predstavljaju jedne od najznačajnijih primjera te vrste u Europi. Osim arheoloških ostataka, u prvom redu mozaika od kojih neki potječu iz 3. stoljeća, u kompleksu je moguće razgledati vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskoga, ranobizantskog i srednjovjekovnog razdoblja.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Povijesni grad Trogir

Grad Trogir osnovan je u 3. stoljeću prije Krista, a ortogonalni plan ulica ovog otočkog naselja potječe iz helenističkog doba. Smatra se najbolje sačuvanim romaničko-gotičkim gradom srednje Europe koji svjedoči o kontinuitetu razvoja urbanog područja. Tako se na helenističko razdoblje nastavljaju romaničke crkve upotpunjene izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajniji kulturni spomenik je trogirska katedrala svetog Lovre s portalom zapadnih vrata, remek-djelom majstora Radovana. Glavni portal katedrale, dovršen u 14, stoljeću, najznačajniji je primjer romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Katedrala svetog Jakova u Šibeniku

Šibenska katedrala svetog Jakova građena je između 1431. i 1535. godine te predstavlja najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske. Stoljetno razdoblje gradnje katedrale i izmjena triju različitih arhitektonskih koncepcija rezultirala je trima različitim stilovima od kojih je prvi gotički, drugi mješoviti gotičko-renesansi, a treći renesansni. Tri arhitekta - Francesco di Giacomo, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac – zaslužni su za izgled i strukturu katedrale građene u cijelosti od kamena i razvoj jedinstvene tehnike gradnje kupole katedrale, sve to korištenjem montažnih kamenih ploča i rebara bez uporabe ikakvog vezivnog materijala. Dodatna posebnost šibenske katedrale je i dekorativni niz od 71 realističnog portreta na apsidama.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

Starigradsko polje

Starogradsko polje na Hvaru upisano je na Popis svjetske baštine kao sedmo hrvatsko dobro u srpnju 2008. godine, a predstavlja najbolje sačuvani antički grčki krajolik na Sredozemlju. Ovaj je kulturni krajolik ostao praktički nepromijenjen od vremena kada su ga po prvi put kolonizirali jonski Grci iz Parosa u 4. stoljeću prije Krista. Pravilna podjela zemljišta među grčkim kolonistima izvršena je pomoću gnome, jednostavnog mjernog instrumenta kojim je polje premjereno i podijeljeno na parcele od 1 puta 5 stadija, što je približno 180 puta 900 metara. Antički geometrijski sustav parcelacije zemljišta koji su koristili stari Grci, hora, ostao je sačuvan 24 stoljeća zahvaljujući putovima koji su se tijekom vremena proširivali i prilagođavali trenutnim potrebama, ali i suhozidovima koji su nastajali prvenstveno na pravcima grčke podjele zemljišta.

Ne propusti posjetiti lokacije s UNESCO popisa kulturne baštine

 Foto: Hrvatska turistička zajednica

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.