Vijesti

Može li ruralni turizam potaknuti razvoj cjelogodišnjeg turizma i ostanak u Hrvatskoj?

Ruralni prostor obuhvaća 92 posto hrvatskog teritorija, a ruralni turizam čini svega dva posto udjela u ukupnom turističkom prometu - kako to promijeniti, razgovaralo se u Iloku na Okrugom stolu „Quo vadis ruralni turizam“

Može li ruralni turizam potaknuti razvoj cjelogodišnjeg turizma i ostanak u Hrvatskoj?

Više 150 predstavnika ministarstava, lokalnih i područnih samouprava, institucija, turističkih zajednica, vlasnika hotela, turističkih seljačkih gospodarstava, OPG-ova, okupilo se 10. i 11. listopada u Iloku na zanimljivom Okruglom stolu „Quo vadis ruralni turizam – Zašto je bolje ostati“. Čak dvije panel rasprave, prezentacija primjera dobre prakse, razmjena iskustava i poticanje investicija u turizam, obilježile su ovo događanje na kojem su se Vukovarsko-srijemska županija i Ilok još jednom potvrdili kao odlični domaćini.

- Razvoj ruralnog turizma ima veliku važnost za razvoj turizma kontinenta, odnosno jačanje njegove atraktivnosti tijekom cijele godine. Usko povezan i s ostalim granama turizma kao što su cikloturizam, eko i zeleni turizam, ruralni turizam pridonosi ravnomjernijem turističkom razvoju naše zemlje, pozicionira Hrvatsku kao destinaciju raznolike i bogate turističke ponude te posjetiteljima pruža autentičan doživljaj naše zemlje - izjavio je Gari Cappelli, ministar turizma na otvorenju Okruglog stola u Muzeju grada Iloka. Dodao je kako žilu kucavicu ruralnog turizma čine seljačka domaćinstva i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja imaju mogućnost kroz turizam plasirati svoje poljoprivredne proizvode i poljoprivredne proizvode iz svog okruženja.

Može li ruralni turizam potaknuti razvoj cjelogodišnjeg turizma i ostanak u Hrvatskoj?

- Upravo zato podržavamo razvoj brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja pružaju turističke i ugostiteljske usluge kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva za koji smo samo u ovoj i prethodnoj godini izdvojili 7,1 milijun kuna za sufinanciranje 192 projekata s ciljem obnove, proširenja i uređenja ovih objekata - istaknuo je ministar.

Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice kazao je kako je ruralni turizam u Hrvatskoj prepun izazova i dobrih primjera iz prakse. - Sinergija privatnog i javnog partnerstva osnovni je preduvjet razvoja ruralnog turizma, a Hrvatska turistička zajednica promovirat će i podržati razvoj ruralnog turizma ciljanom marketinškom digitalnom kampanjom, novom web stranicom koja će objediniti ponudu ruralnog turizma te podrškom kvalitetnih priča i manifestacija na ruralnom prostoru. Osobno bih bio vrlo zadovoljan ako bi se onih dva posto udjela ruralnog turizma ukupnom turističkom prometu, uskoro podiglo na četiri posto. - kazao je direktor Glavnog ureda HTZ-a.

Može li ruralni turizam potaknuti razvoj cjelogodišnjeg turizma i ostanak u Hrvatskoj?

- Događaji poput ovog okruglog stola trebali bi pomoći u promociji ruralnog prostora te potaknuti stanovnike na realizaciju kreativnih ideja, koje će obogatiti turističku ponudu i generirati zapošljavanje i razvoj gospodarstva. Uz dobru volju i želju, u tome ćemo uspjeti zajedničkim snagama. Ruralni prostor Hrvatske prepun je toplih i emotivnih priča koje vrijedi doživjeti -  istaknula je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Kluba članova Selo“, koja je uz HF Eko Etno Grupu inicijator i organizator ovog dvodnevnog skupa. Okrugli stol svojevrstan je uvod u Kongres ruralnog turizma koji će se u svibnju održati u Supetru na otoku Braču.

Ima li ruralni turizam dovoljno potencijala za generiranje novih radnih mjesta, treba li otići ili ostati u Hrvatskoj, što moramo učiniti da budemo još bolji, kojim putem dalje, jesmo li iskoristili sve potencijale…, samo su neka od pitanja koja su se mogla čuti Iloku. Da se isplati vratiti i ostati u Hrvatskoj, zaključili su gotovo svi panelisti, među kojima su bili i povratnici iz inozemstva, investitori u hrvatski turizam.

Okrugli stol organiziran je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Iloka, Hrvatske matice iseljenika, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Iloka i Iločkih podruma.

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.