Lagana šetnja uz more, pa makar i samo nekoliko dana godišnje, preporodit će svačiju dušu zbog blagotvornog utjecaja sunca i morskog zraka na naš organizam, a plivanje čini da se pokrene baš svaki djelić našeg tijela i potakne prokrvljenost i opskrba stanica kisikom, što podiže imunitet i obnavlja organizam. Ukratko, već nakon nekoliko dana na moru, većina nas se osjeća preporođeno. 

 

Danas više nema sumnje u to da boravak na moru može biti višestruko koristan. Jadransko more sadrži više od 80 esencijalnih minerala i oligoelemenata, čiji se tragovi mogu pronaći i u zraku. Čisti morski zrak olakšava disanje i povoljno djeluje na osobe koje boluju od alergija i astme i koristan je u prevenciji i liječenju oboljenja dišnih puteva kod djece. Osim toga, sunce je ključno u sintezi vitamina D, koji ima vrlo važnu ulogu u sprečavanju mnogih bolesti, te zdravom rastu i razvoju djece. Znanstveno je dokazano da manjak vitamina D može izazvati slabljenje kostiju, pogodovati razvoju dijabetesa, pa čak i Crohnove bolesti, multiple skleroze, astme, nekih vrsta karcinoma te mnogih drugih bolesti. Zato se boravak uz more preporučuje i zimi, kad nije sezona kupanja, već se možemo sunčati na blagom zimskom suncu.

 

Ljeto i sezona kupanja u moru imaju, ipak, posebnu draž. Blizina mora i njegovo plavetnilo smiruju nas i opuštaju od stresa nakupljenog tijekom godine, dok užitak koji osjećamo kad zaronimo, zamahnemo rukama ili lagano plutamo na površini vode podiže raspoloženje i donosi osjećaj sreće. Morska voda sadrži sve elemente važne za naš organizam: natrij, magnezij, kalcij, kalij, silicij, pa čak srebro i zlato. I kako prodiru u kožu dok plivamo, minerali i elementi u tragovima pokreću brojne pozitivne procese u organizmu. Poznato je, primjerice, da more povećava vlažnost kože i pomlađuje ju. Brojna istraživanja Instituta za istraživanje mora Aqua Maris pokazuju da more ima antiseptični, antibakterijski i antivirusni učinak, zbog čega se koristi i terapiji dišnih puteva inhaliranjem i ispiranjem morskom vodom te održavanje sluznice nosa i ždrijela zdravom. Magnezij povoljno djeluje na živčani sustav, natrij uspostavlja ravnotežu tjelesnih tekućina, a kalcij jača kosti. Dok plivamo, ili skakućemo za loptom u plićaku, minerali pomažu i u razbijanju potkožnih naslaga celulita, a istodobno jačamo i najvažnije mišiće: one koji su aktivni dok se smijemo od srca.

 

 

 

Smatra se da je otac zapadnjačke medicine, grčki liječnik Hipokrat, među prvima uvidio da morska voda ljekovito djeluje na kožu i čovjekov organizam, jer smanjuje upale, ubrzava zacjeljivanje rana te ublažava bolove ako čovjek ima problema s bolnim mišićima i kostima. Grčki filozof Platon bio je uvjeren da more „ispire sve tegobe“, a grčki pjesnik Euripid pjevao je da „more vraća zdravlje“ čovjeku. Upravo su Grci, a kasnije i Rimljani, prvi počeli graditi termalne kupke na obalama Sredozemlja i Atlantika, s kojima se uvriježio običaj odlaska u lječilišta uz more, kao preteča današnji centara za talasoterapiju. 

 

Na tim je temeljima liječnik Claude De la Bonnardiere, iz Arcachona u Akvitaniji, 1867. osmislio sustav liječenja morskom vodom, ili talasoterapiju. Za popularizaciju talasoterapije zaslužan je, pak, Rene Quinton, koji je formulirao vodenu otopinu temeljenu na morskoj vodi, a zanimljivo je da najpoznatija hrvatska lječilišta - ono u Opatiji i ono u Crikvenici, imaju čak 125 godina bogatu tradiciju.

 

Talasoterapija predstavlja liječenje grijanom morskom vodom (oko 37 stupnjeva), s ciljem pomlađivanja kože, odstranjivanja mrtvih stanica s gornjeg sloja kože, obogaćivanja kože mineralima i odstranjivanja otrovnih tvari iz organizma. Kako se morska voda ne može umjetno proizvesti, niti održavati u izvornom stanju dulje od 24 sata, terapija se može provoditi jedino blizu mora, pri čemu se koristi more izvađeno dalje od obale, koje se pročišćava, a ponekad i alge i blato izvučeni iz mora. U liječenju se primjenjuje masaža, vježbanje, ili tretman oblozima, što određuje liječnik specijalist, ovisno o individualnim potrebama, no mnogo toga možete provoditi i sami za boravka na plaži.

 

 

Na primjer: učinak hidromasaže, koja se u lječilištu provodi u kadi ili u bazenu, tako da se mlaz vode usmjerava prema ramenima, prsnom košu, trbuhu, udovima i zdjelici, da bi se omogućilo opuštanje mišića i potaknula cirkulacija, na plaži možete postići ako ležite u plićaku dok vam tijelo zapljuskuju valovi, ili tako da otplivate u dubinu i vrtite se u krug. Hidrokinezioterapija podrazumijeva vježbanje u vodi, koje je puno zahtjevnije od vježbanja na zraku, jer voda pruža 12 puta veći otpor od zraka. S druge strane, u vodi nema opasnosti od padova i ozljeda, što je korisno za ljude s bolnim zglobovima i krhkim kostima. Želite li vježbati na plaži, otplivajte u dublje gdje još možete dodirnuti nogama dno, pa trčkarajte i skakućite. 

 

Oblozi od algi i morskog blata koriste se za uklanjanje mrtvih stanica, mrlja na koži i toksina, te prevenciju celulita i strija. Pozitivno djeluju na reumu i osteoartritis, te poboljšavaju krvotok, pa nećete pogriješiti ako klincima na plaži dozvolite da vam ukopaju noge u blato, ili da vas blago istrljaju vrlo sitnim pijeskom.

 

Ljekoviti učinak mora, među ostalim, proizlazi i iz očuvane prirode i čistoće. Ispitivanja koja provodi Europska komisija za ispitivanje kakvoće mora, i nedavno su pokazala da se Jadransko more i dalje drugo najčišće more u Europi, a među više od 22.000 ispitanih kupališnih voda, one na hrvatskoj obali Jadrana u samom su vrhu ljestvice, odmah nakon ciparskih. Hrvatske plaže dobile su visokih 98,6 posto savršenih uzoraka, ispred Malte, Grčke i Irske. To je, bez sumnje, potvrda da oni koji izaberu Jadransko more i hrvatsku obalu kao lijek sigurno neće pogriješiti. Pogotovo kada se svemu nabrojanom pribroje blaga mediteranska klima, te bogatstvo zdrave hrane i prehrana bogata povrćem i voćem koja također djeluje ljekovito na organizam.

 

 

 

Autorica: Marijana Matković