Wellness

Maslinovo ulje - zlatne djevičanske kapi

Pravi nutricionistički eliksir pronaći ćete u kapima maslinova ulja, ali samo ako je ono ekstra djevičansko

Maslinovo ulje - zlatne djevičanske kapi

Maslina je kao majka – kaže poznata dalmatinska uzrečica koja povezuje ovu zimzelenu biljku s dugom tradicijom uzgoja na našim prostorima, simbolikom mira, darovima kojima nas nesebično obasipa, njenom dugovječnošću te gotovo nevjerojatnom sposobnošću regeneracije. Pridodamo li ovome i najnovije nutricionističke smjernice u kojima se svi stručnjaci slažu kako je maslinovo ulje uistinu jedno od najzdravijih ulja s kojim možete kuhati, peći ili začinjavati hranu – nije nikakvo čudo da se maslina često naziva i biljkom koje nam daruje pravi nutricionistički eliksir ili – ulje nad uljima.

Carstvo nutrijenata u kapi

Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se tiještenjem ploda masline, a kao i mnogi drugi neprerađeni biljni proizvodi, ono sadrži širok raspon blagotvornih fitonutrijenata. Oni koje nalazimo u maslinovom ulju dokazano smanjuju oksidaciju LDL kolesterola visokog rizika i time smanjuju rizik i od razvoja bolesti srca. Maslinovo ulje štiti našu DNA od oksidacije, čime se smanjuju i rizici razvoja zloćudnih bolesti. No, to nije sve. Fitonutrijenti iz maslinovog ulja dokazano smanjuju razinu kolesterola, glukoze i inzulina u krvi te smiruju upalne procese. No, pritom je važno naglasiti da jedino nerafinirano, ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži navedene fitonutrijente i donosi našem organizmu sve ove blagodati. Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se nakon prvog tiještenja ploda masline, a udio slobodnih masnih kiselina kod njega iznosi 0,8 posto.

Kao i kod svih ostalih masnoća, s maslinovim uljem, zbog njegove energetske vrijednosti, ne treba pretjerivati, ali se brojni stručnjaci slažu, pa čak i preporučuju, unos do dvije velike žlice maslinovog ulja dnevno – uz normalan unos ostalih masti, ova količina vas neće udebljati niti povećati razinu masnoća u organizmu.

Prženje hrane – da ili ne?

U našoj je tradicionalnoj kuhinju uvriježeno da se maslinovo ulje koristi isključivo za začinjavanje „na hladno“ te da se na njemu ne bi trebala pržiti hrana, već samo začinjavati salate i već pripremljena jela. Nutricionistica Karmen Matković Melki smatra kako se rado o zabludi. - Zahvaljujući specifičnom sastavu masnih kiselina, maslinovo ulje, za razliku od većine drugih često korištenih biljnih ulja, ima točku dimljenja na 210°C, znatno iznad temperature pripreme hrane, što ga čini stabilnijim i poželjnijim u odnosu na druga biljna ulja. Naime, maslinovo ulje u svom sastavu ima manje termolabilnih nezasićenih masnih kiselina koje su prisutne npr. u suncokretovom ili repičinom ulju i upravo ga to čini sve popularnijim izborom kod pečenja i prženja - kaže nutricionistica Matković Melki.

Ako ste ljubitelj maslinovog ulja, izbor je na vama. Neka vas dodatno ohrabri činjenica da hrana pržena na maslinovom ulju nakon konzumacije uzrokuje manji oksidativni stres stanice i upalni odgovor u odnosu na neka druga tradicionalno korištena ulja zbog fenolnih komponenti koje maslinovo ulje sadrži. Iako je maslinovo ulje nerafinirano i bogato oleinskom, jednostruko nezasićenom masnom kiselinom upravo ga takav sastav čini stabilnim i na visokim temperaturama, stoga ne postoji opravdan razlog da se maslinovo ulje ne bi smjelo koristiti za prženje i pečenje.

Zato, tavu u ruke, ispecite na maslinovom ulju file ribe ili teletine, s tikvicama i krumpirom “na lešo”, poslužite salatu od rikole i cherry rajčica i zdravlje, uravnoteženost, raznolikost i umjerenost na tanjuru su - servirani.

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.