Zdravstveni turizam

Konferencija Iseljenički turizam: Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nužno je brendiranje

Dvodnevna konferencija u Splitu bila je posvećena temama razvoja turizma i jačanju veza s dijasporom

Konferencija Iseljenički turizam: Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nužno je brendiranje

Uzlet hrvatskog turizma može biti magnet za povratak iseljenika u domovinu. Istaknuto je to na konferenciji Iseljenički turizam u Splitu. Dvodnevna konferencija je uz iseljenike okupila predstavnike institucija i gospodarstvenike. Cilj joj je povezati Hrvate u domovini s hrvatskim iseljeništvom u svrhu zajedničkog istraživanja i razvijanja mogućnosti ulaganja u hrvatski turizam.

- Držim kako je ova konferencija od iznimnog značaja kako za hrvatsko iseljeništvo, tako i za sve nas u Hrvatskoj. Posebno mi je drago što skup ukazuje na važnost ulaganja hrvatskih iseljenika u hrvatski turizam. Znanja i iskustvo koja hrvatski iseljenici imaju, dragocjena su nam. Uvjerena sam kako će ova konferencija ojačati veze Hrvatske s njezinim brojnim iseljeništvom te pridonijeti stvaranju uvjeta za njihov povratak u domovinu - kazala je u videoporuci predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, i Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, istaknuli su kako je iseljenicima pravi trenutak za povratak, život i ulaganje u Hrvatsku.

Konferencija Iseljenički turizam: Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nužno je brendiranje

- Na našoj je Vladi da osmisli razvojnu strategiju države u kojoj će aktivno sudjelovati i hrvatski iseljenici, uspješni gospodarstvenici, znanstvenici, a naročito pripadnici druge i treće generacije koji su svoje diplome stekli na prestižnim svjetskim sveučilištima. Njihova radna etika, iskustvo rada u kompetitivnom okruženju razvijenih zemalja svijeta, kao i sposobnost da osmisle i uvode novosti, bile bi velik doprinos domovini - kazao je Marin Sopta, ravnatelj Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva koji je organizirao konferenciju. Dodao je kako veliki gospodarski potencijal hrvatskih iseljenika može doprinijeti ne samo ekonomskom napretku zemlje, nego i stabilnosti njezine demokracije.

Stvarati povijest, a ne pričati o njoj

Ivan Zdunić, jedan od najbogatijih Hrvata u Kanadi, smatra kako su za uspjeh nužni znanje, zvanje i imanje. Zato je na konferenciji Iseljenički turizam pozvao vlasti da jačaju obrazovni sustav te se kritički osvrnuo na rasprodaju najvrjednijih poduzeća.

- Razočaran sam u mnoge hrvatske politike. Ne prodajete tvrtke poput banki, Ine i Plive! To su krave muzare od kojih dugoročno imate koristi. Kad smo kod mlijeka, i njega više uvozimo nego što proizvodimo. Pitam se proizvodimo li išta u količini koja nam je potrebna - kazao je Zdunić koji se u Kanadi bavi građevinarstvom i poljoprivredom. Za Hrvatsku smatra da se ne smije oslanjati samo na turizam, nego razvijati i druge gospodarske grane. Razočaran je što mladi napuštaju Slavoniju.

Konferencija Iseljenički turizam: Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nužno je brendiranje

- Hrvati su među najboljim radnicima u svijetu, ali, nažalost, o tome se govori izvan zemlje. Kao skupina nismo dovoljno jaki. Židovi bar jedanput u životu moraju posjetiti Izrael, a irski su iseljenici dali veliki obol da Irska postane ono što je danas. Zato je nužna bliska suradnja domovine s iseljenom Hrvatskom -  istaknuo je Zdunić.

U Hrvatskoj je rođen, ali za Kanadu kaže da ga je učinila čovjekom. Zbog toga jednako voli obje zemlje, a rado ih i uspoređuje. Iako ima sedamdeset i osam godina, i dalje radi. Kaže da voli biti produktivan te da ne želi biti samo dio zajednice nego njezin koristan dio. Zbog toga je iznimno kritičan prema povijesnim podjelama koje nameće politika. - Kad me netko pita jesam li partizan ili ustaša, kažem mu: „Ne želim pričati o povijesti, želim je stvarati!“ Iza čovjeka trebaju ostati djela -  poručio je Zdunić.

Ivan Barbarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i Europsku uniju, rekao je kako Komora velike napore ulaže u internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva, tj. izlazak hrvatskih tvrtki na globalno tržište te da važnu ulogu u tome ima tijesna suradnja s dijasporom.

 - Turizam je posao koji živi od emocija i iskustava. Zato je Hrvatskoj nužno nastaviti poboljšavati sadržaje u turističkoj predsezoni i posezoni te razvijati i promovirati kontinentalni, medicinski i turizam vezan uz kongrese i događaje te glamping. Važno je i kroz strateško vođenje razvoja turizma ojačati suradnju između javnog i privatnog sektora te lokalnog stanovništva u ponudi turističkih usluga - istaknuo je John Gašparac, predsjednik uprave tvrtke PwC Croatia.

Konferencija Iseljenički turizam: Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nužno je brendiranje

Za razvoj zdravstvenog turizma nužno je brendiranje

U tome veliku ulogu igra zdravstveni turizam, a Hrvatska se može ugledati na Tursku u razvoju te turističke grane. Turska ima privatno zdravstvo na razini Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, pa njezine usluge koriste građani i iz drugih dijelova Europe. Istaknuto je to u raspravi o zdravstvenom i wellness turizmu na konferenciji Iseljenički turizam u Splitu.

- Turizam u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, a zdravstveni bi se tek trebao razviti. Hrvatska je s više od sto milijuna noćenja stranih gostiju osma zemlja u Europi po broju „stranih“ noćenja što je svrstava uz bok Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj - kazala je odvjetnica Marijana Babić.

Nikica Gabrić, vlasnik Poliklinike Svjetlost rekao je da Hrvatska tu činjenicu ne zna iskoristiti za razvoj zdravstvenog turizma. - Dvadesetak milijuna ljudi u Hrvatsku dođe na ljetovanje, a ne prime informaciju da ovdje mogu dobiti neke zdravstvene usluge. Svijetu smo mala, relativno nepoznata zemlja, pogotovo u području zdravstva. Zato u prepoznatljivost moramo ulagati, a hrvatsko iseljeništvo nam može biti most prema strancima -  kazao je Gabrić.

S njim se složio Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin. Istaknuo je kako iseljenici mogu biti najbolji ambasadori kvalitete hrvatskog zdravstva. - S iseljenicima se trebamo povezivati radi razmjene znanja, promocije i investicija u zdravstveni turizam. U inozemstvu nam je nužna sustavna promocija poliklinika, klinika i bolnica, no i stvaranje povjerenja i osjećaja sigurnosti kod inozemnih pacijenata. U sklopu toga potrebno je isticanje vrhunskog rada hrvatskih liječnika - kazao je Bagatin.

Konferencija Iseljenički turizam: Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nužno je brendiranje

Nadležne je institucije pozvao na blisku suradnju s hrvatskim liječnicima koji rade u vodećim svjetskim klinikama. Kako bi vidio njihove prakse, Bagatin je obišao svijet i zagovara implementaciju najboljih stranih rješenja u hrvatski zdravstveni sustav.

- Generalni direktor klinike u Clevelandu koja zapošljava čak šezdeset i šest tisuća ljudi, je Tomislav Mihaljević. Taj bi naš čovjek već sa svoja tri savjeta mogao promijeniti cijeli hrvatski zdravstveni sustav. Zato je nužno da naše iseljenike molimo za pomoć i savjete te bogato iskustvo te da zajedno radimo u poboljšanju cijelog zdravstvenog sustava koji čini više od dvadeset posto godišnjeg budžeta Republike Hrvatske - poručio je Bagatin i dodao kako je upravo to najbolji način za zadržavanje liječnika i medicinskih sestara u Hrvatskoj te osiguravanje bolje usluge korisnicima sustava.

Da za medicinski turizam kod ljudi morate izgraditi povjerenje, potvrdio je i Gabrić - Stranci se ovdje odlučuju za stomatološke usluge, no za operacije oka ili srca moraju imati mnogo veći stupanj povjerenja.

Alfred Franković
, voditelj klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, objasnio je da u zdravstvenom turizmu Primorja uspješno surađuju javni i privatni sektor. - Zahvaljujući tome Hrvatska je u dentalu jača od Mađarske. Godišnje nam stiže osamdeset tisuća ljudi samo iz Italije. Za daljnji razvoj potrebna su dodatna ulaganja u vidljivost i marketing - istaknuo je Franković.

Marijana Babić rekla je da su za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj neophodni i prilagodba viznog i poreznog sustava, poticanje akreditiranja zdravstvenih djelatnika i ustanova, strateško povlačenje novca iz fondova Europske unije te omogućavanje boljeg korištenja poticaja.

Nikica Gabrić kritizirao je činjenicu da se privatne medicinske ustanove iz Hrvatske trenutačno ne mogu javljati na natječaje za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Smatra da upravo privatni sektor u hrvatskom zdravstvu može napraviti iskorak i otvarati nova radna mjesta.




 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.