Zdravstveni turizam

Debljina i neplodnost: Žene s viškom kilograma imaju tri puta veći rizik od neplodnosti i dvostruko slabije rezultate izvantjelesne oplodnje

Piše: Prof.dr. Velimir Šimunić. Debljina se, osim s brojnim zdravstvenim komplikacijama, poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, povezuje i s neplodnošću žena i muškaraca i slabijim rezultatima izvantjelesne oplodnje

Debljina i neplodnost: Žene s viškom kilograma imaju tri puta veći rizik od neplodnosti i dvostruko slabije rezultate izvantjelesne oplodnje

Učestalost debljine u zapadnom svijetu, a nažalost i u našoj zemlji, neprestano raste – u posljednjih je 20 godina porasla tri puta i prema zadnjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hrvatska je u samom vrhu po učestalosti prekomjerne tjelesne težine i centralne ili trbušne debljine. Kada se izraženost debljine pravilno prikazuje indeksom tjelesne mase (BMI) u kg/m2, tada Hrvatska ima 62 % predebelih osoba što je smješta na 13. mjesto u svijetu.

Povišena količina masnog tkiva može se podijeliti prema indeksu tjelesne težine (BMI = kg/m2) u nekoliko kategorija:
• BMI 25-29.9 - prekomjerna tjelesna težina
• BMI 30-34,9 - debljina
• BMI 35-39,9 - izrazita debljina
• BMI ≥ 40 - ekstremna debljina

Porast debljine godišnje u nekim zemljama iznosi i 2-3 %. Danas je u svijetu gotovo 2 milijarde ljudi prekomjerne tjelesne težine (BMI > 25 kg/m2), a posebno brine značajan porast dječje debljine u dobi od 6 do 17 godina – u Hrvatskoj taj postotak iznosi oko 20 %, dok je europski prosjek između 15 i 35%.

Debljina se prenosi generacijski pa tako debela majka ima 4 puta veći rizik za rađanje debelog djeteta; visoka porođajna težina djeteta donosi rizik od 40 % za kasniju debljinu; mršavo dijete kod poroda ima 30 % veći rizik od kasnije debljine zbog postnatalnog rasta (tzv. ’’catch up growth’’), a kratko dojenje (manje od 3 mjeseca) ili izostanak dojenja povećava rizik od debljine za 30 %. Dječja debljina obično sa sobom nosi i rizik od debljine u kasnijoj dobi, a općenito se smatra da ranija dječja debljina stvara kasnije veće zdravstvene rizike, posebno inzulinsku rezistenciju (IR).

>> Poliklinika IVF - liječenje neplodnosti kod žena i muškaraca

Fiziološka uloga masnog tkiva

Masno tkivo i temeljne mu jedinice, adipociti, energetska su pričuva i odgovorni su za održavanje energetske ravnoteže. Brojnim enzimima omogućena je proizvodnja niza hormona te čimbenika metabolizma i zgrušavanja. Tim biosignalima masno tkivo sudjeluje u kontroli mnogih funkcija u tijelu, uključujući apetit, metabolizam, tjelesnu težinu i reprodukciju.

Debljina i neplodnost: Žene s viškom kilograma imaju tri puta veći rizik od neplodnosti i dvostruko slabije rezultate izvantjelesne oplodnje

Fiziološka uloga masnog tkiva početno se očituje u pubertetu djevojčica. Reprodukcijska zrelost počinje menarhom, prvom menstruacijom, a redovitost menstruacija i ovulacija treba se ostvariti tek onda kada je ostvaren energetski minimum za održavanje potencijalne i normalne trudnoće. Dodatnih 200 tisuća kalorija, potrebnih za trudnoću, osigurava količina masnog tkiva od 20 % u sastavu tijela (BMI 20-25). Tada djevojčica ima oko 48 kg, a uz osiguranje dovoljne količine masnog tkiva, brzo izraste i bitno mijenja svoj izgled - time se uspostavlja menstrualni ciklus, sve su češće ovulacije i postoji mogućnost trudnoće.

Optimalan udio masnog tkiva u tijelu iznosi 20-25 %. Kada se količina masnog tkiva spusti ispod 18 % (BMI < 19), remeti se kontrola ciklusa, gubi ovulacija i dolazi do oligo/amenoreje. To se događa kod nutricijskih poremećaja, pothranjenosti i intenzivne tjelovježbe - zato gimnastičarke, balerine i sportašice često odgađaju menarhu ili dolaze u amenoreju.

Rana dječja debljina utječe na raniju pojavu menarhe i PCOS-a te kasnije poremećaje ciklusa i metaboličke rizike. Prekomjerna težina i debljina, a posebno centralna (trbušna) debljina, povezane su u bilo kojoj dobi žene s pojavom i pojačanjem simptoma PCOS-a, promjenama neurosekrecije i kontrole ciklusa, inzulinskom rezistencijom, disfunkcijom folikulogeneze, disbalansom steroidnih hormona i nosača hormona (-SHBg) u krvi, nakupljanjem androgena u masnom tkivu i interkonverzijom spolnih hormona.

Posljedice takvih patofizioloških promjena koje stvara debljina su rizik za intrauterino debelu djecu, pojačani rizici za PCOS, umanjena plodnost, metabolički rizici i rizici za rak. Ranija debljina, debljina u trudnoći (posebno ranoj) i visok prirast tjelesne težine u trudnoći za 3-4 puta povisuju rizik za rađanje debele djece.

Debljina i neplodnost: Žene s viškom kilograma imaju tri puta veći rizik od neplodnosti i dvostruko slabije rezultate izvantjelesne oplodnje

Debljina i neplodnost

Debljina se odražava i na plodnost te umanjuje plodnost žena i muškaraca od 1,5 do 2,5 puta. Tako kod žena razlozi neplodnosti mogu biti anovulacije, loša folikulogeneza, slabija oplodnja, umanjena receptivnost endometrija i nekvalitetna implantacija, dok kod muškaraca debljina utječe na pad androgena, pojavu spolne disfunkcije te smanjenu spermatogenezu, odnosno pad koncentracije i pokretljivosti spermija.

Centralna debljina umanjuje plodnost više od dobi žena. Glavni razlozi za umanjenu plodnost debelih žena je povišenje ili disbalans LH, androgena, PAI-1, IR, citokina i renin-angiotenzin sustava.

Posljedice debljine na plodnost mogu biti češća pojava subfertilnosti, otežano liječenje, češći spontani pobačaji, patologija u trudnoći (gestacijski dijabetes, hipertenzija, debelo/mršavo dijete i višeplodne trudnoće), patologija porođaja (prijevremeni porođaj ili prenošenje termina, zastoj porođaja i češći carski rez), patologija u babinju (krvarenje, tromboembolije i upale), disfunkcija dojenja te viši perinatalni mortalitet i više kongenitalnih anomalija.

>> Liječenje neplodnosti - Poliklinika IVF

U debelih žena tri je puta češća neplodnost, uz dvostruko slabije rezultate izvantjelesne oplodnje (IVF-a). Produžena je stimulacija ovulacije i veći je potrošak gonadotropina, a u pravilu se razvija manje oocita i niži je stupanj oplodnje. Usto su dvostruko češći spontani pobačaji (žena s BMI > 35 ima rizik za spontani pobačaj od 30 %), a kada je debljina udružena s PCOS-om, negativni učinci za reprodukciju još su veći.

Debljina i ostali zdravstveni rizici

Ovisno o izraženosti i trajanju, debljina (posebno centralna), stvara predispoziciju ili ozbiljnije zdravstvene rizike. Debele žene imaju povišeni rizik za inzulinsku rezistenciju, metabolički sindrom, dislipidemiju, tip 2 šećerne bolesti, disfunkciju endotela, raniju aterosklerozu, hipertenziju i poremećenu hemostazu. Očito je da debljina višestruko povisuje rizik za kardiovaskularne bolesti i događaje. Debele osobe imaju češće opstruktivne apneje u spavanju. Zbog anovulacija i hiperestrinizma viši je rizik za hiperplaziju endometrija, neuredna krvarenja iz maternice i anemiju te rak endometrija.

Stoga je od najranije mladosti važno utjecati na prevenciju juvenilne i adolescentne debljine. Žene ne shvaćaju rizik prekomjernog debljanja trudnoći i postpartalne retencije debljine. Stoga je u svim fazama života najvažnija mjera zdrav način života, dijeta i tjelovježba.

Ostali je odabir lijekova usmjeren na kontrolu rizika koje donosi debljina. Krajnje su mjere medikamentozne i kirurške terapije, ali one su rijetko trajnog uspjeha.

www.ivf.hr

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.