Prirodne ljepote

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Osam nacionalnih parkova čine krunu hrvatskih prirodnih ljepota

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Hrvatska je, osim po kulturnim i povijesnim spomenicima, poznata i kao zemlja netaknutih prirodnih ljepota. Tako vas u Hrvatskoj očekuje i 8 dragulja izvornih prirodnih vrijednosti s očuvanim ekološkim sustavom koji pripadaju najvišoj kategoriji zaštite prirode, nacionalnim parkovima.

Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera je najveći i najstariji hrvatski nacionalni park, proglašen 8. travnja 1949. godine.  Predstavlja osobitu geološku i hidrogeološku kršku pojavu koju čini 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje uklopljenih u šumovit planinski kraj. Jezera su međusobno spojena kaskadama i slapovima, što je jedna od posebnosti Parka. Zbog stalnih promjena nije moguće pojedinačno analizirati svako jezero jer se vodene mase sustava jezera kontinuirano izmjenjuju tako nanovo oblikujući okolni krajolik, što kompleks Plitvičkih jezera čini jedinstvenim i osjetljivim ekosustavom. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Nastaju kao rezultat kontinuiranog procesa taloženja - dok voda teče u tankim slojevima preko barijera, dolazi do taloženja karbonata iz vode čime se stvaraju jedinstveni prirodni oblici.

www.np-plitvicka-jezera.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Paklenica

Nacionalni park Paklenica drugi je nacionalni park u Hrvatskoj proglašen 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon proglašenja Plitvičkih jezera. Prostire se na površini od 95 km² na južnim obroncima Velebita, ispod najviših vrhova Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). Uključuje područje tokova Velike i Male Paklenice kojeg čine njihovi prepoznatljivi kanjoni urezani u južne padine Velebita. Posebnost Paklenice čini bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika na relativno malom području te raznolik biljni i životinjski svijet. Pritom posebno mjesto zauzimaju šume crnog bora iz kojih se u prošlosti izvlačila smola (paklina), po kojoj je Paklenica i dobila ime, a koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini za zacjeljivanje rana i za premazivanje drvenih brodova.

www.np-paklenica.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Risnjak

Nacionalni park Risnjak osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara, koja je 1997. godine povećana na 6400 hektara čime je obuhvaćen i izvor rijeke Kupe. Glavninu parka čini masiv planine Risnjak smješten u Gorskom kotaru, s vrhom od 1528 m. Različiti mikroklimatski i geološki uvjeti razlog su zbog kojeg se masiv Risnjaka odlikuje bogatom florom i faunom koju je moguće istražiti odabirom jedne od planinarskih ruta. Za sve posjetitelje koji baš i nisu vični penjanju, na raspolaganju stoje aktivnosti poput posjeta izvoru rijeke Kupe, obilazak poučne staze Leska ili promatranje divljači.

www.np-risnjak.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Brijuni

Nacionalni park Brijuni sastoji se od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km2.  Zbog svoje razvedene obale i raznovrsne flore i faune, Brijune još krasi epitet "raj na Zemlji", što je prepoznato 27. listopada 1983. godine kada su proglašeni nacionalnim parkom. Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Tako se na Brijunima nalaze mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji rimski ladanjski dvorac s prijelaza 1./2. stoljeća s termama i Venerinim hramom, Bizantski kastrum te bazilika sv. Marije i crkva sv. Germana. Brijunima su u davno vrijeme šetali i dinosauri, o čemu svjedoče otisci stopala i fragmentarni ostaci kostiju.

www.np-brijuni.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati nedaleko Šibenika, a pod zaštitu su stavljeni 1980. godine. Površina parka iznosi oko 220 km² s 89 otoka, otočića i hridi – samo četvrtina površine parka otpada na kopno dok preostali dio čini morski ekosustav s velikim brojem vrsta i staništa koji Kornatima osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih vrsta NATURA 2000. Najpopularniji fenomen otoka su strme litice karbonatskih stijena, kornatske „krune“, nastale pucanjem i rasjedanjem Zemljine kore. Najbolji doživljaj istraživanja Kornata svakako je krstarenje kornatskim labirintom, a za sve zaljubljenike morskih dubina poseban je izazov uranjanje u kornatske šume koralja i ribljeg svijeta.

www.np-kornati.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Krka

Krka je postao nacionalni park 24. siječnja 1985. godine zahvaljujući velikom broju jezera i slapova, a svoje ime duguje rijeci Krki. Park obuhvaća područje uz rijeku Krku od njezinog izvora u podnožju planine Dinare kod Knina, prateći je kroz kanjon dug 75 km sve do njezinog ušća u Šibenski zaljev. Prostire se na 142 km2 od kojih 25,6 km2 čini vodena površina sa sedam sedrenih slapova. Snaga Krke privlačila je mnoge industrijalce koji su na tom prostoru gradili hidroelektrane, a četiri sagrađena pogona vrijedni su spomenici industrijske arhitekture. Hidroelektrana Jaruga sagrađena ispod slapa Skradinskog buka puštena je u pogon 28. kolovoza 1895. godine, samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare, što je čini drugom najstarijom hidroelektranom u svijetu i prvom u Europi.

www.np-krka.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Mljet

Nacionalni park Mljet proglašen je 11. studenoga 1960. godine, a obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta smještenog uz poluotok Pelješac. Prostire se na površini od gotovo 5400 hektara, uključujući i morski pojas 500 m od obale, a karakterizira ga razvedena obala s mnoštvom klifova i hridina. Sustav dvaju slanih jezera, Malog i Velikog, predstavlja najistaknutije lokacije ovog područja te važan geološki i oceanografski fenomen. Osim prirodnih posebnosti i bogatog šumskog pokrova, Mljet nudi i kulturno-povijesne znamenitosti kao što su arheološkim nalazištima te rimski i ranokršćanski lokaliteti. Pritom valja izdvojiti i najposjećeniju znamenitost Nacionalnog parka, a to je benediktinki samostan na otočiću sv. Marije u Velikom jezeru. posjet Nacionalnom parku Mljet posebno je iskustvo za sve ljubitelje prirode, kulture, starih običaja i mediteranskog zraka.

www.np-mljet.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Sjeverni Velebit


Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 9. lipnja 1999. godine na površini od 109 km². Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebnosti parka koji uključuje i jednu od najdubljih jama na svijetu, Lukinu jamu. Park obuhvaća i nekoliko ranije zaštićenih područja, kao što su strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba koji je nalazište endemične biljke hrvatske sibireje te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

www.np-sjeverni-velebit.hr

8 nacionalnih parkova - 8 dragulja netaknute prirode

Foto: Hrvatska turistička zajednica

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.